KARIJERA 1

KARIJERA

Međunarodni praznik rada, poznat i kao Međunarodni dan radnika, svečani je događaj koji se obilježava 1. svibnja u velikom dijelu svijeta, s iznimkom nekih zemalja Afrike, Bliskog istoka, Azije. U Sjedinjenim Državama i Kanadi Praznik rada slavi se prvog ponedjeljka u rujnu i poznat je kao Praznik rada . 1. svibnja festival se održava u spomen na Radnički pokret i traženje prava na dostojanstven rad.

Nastanak proslave praznika rada

Tijekom 19. stoljeća počinje borba radnika koji traže bolje uvjete rada. Radno vrijeme je bilo 12 sati i to su prilagođavali i muškarci, žene, djeca i starci. Tvornice nisu marile za dobrobit svojih zaposlenika i nisu se obazirale na njihove potrebe. Prolazila su vremena industrijske revolucije i veliki je procvat došao u velike tvrtke, međutim, ta bonaca nije bila plaćena radnicima koji su se, nezadovoljni, počeli organizirati u svrhu traženja boljih uvjeta. Tako su nastali prvi radnički pokreti u svijetu. U Sjedinjenim Državama, grad Chicago je krajem 19. stoljeća projektiran kao jedna od glavnih industrijskih prijestolnica zapadnog svijeta, i tu je kada se 1886. dogodio prvi štrajk pod vodstvom grupe sindikalaca. Glavni cilj štrajka bio je prihvaćanje i odobrenje od strane svojih poslodavaca liste zahtjeva koji su, između ostalog, zahtijevali smanjenje radnog dana na 8 sati, bolju naknadu i osiguranje elemenata prikladnih za rad. Pozvano je gotovo 50.000 radnika, pa se predviđalo da će štrajk biti uspješan. Odaziv se nije dugo čekao, iako nažalost nije bio onakav kakav je sindikalna organizacija očekivala. Vlasnici tvornica, uz potporu lokalne policije, naredili su represiju prosvjeda i zarobljavanje sindikalnih čelnika, koji su potom osuđeni na smrt. Poznati su kao Glavni cilj štrajka bio je prihvaćanje i odobrenje od strane svojih poslodavaca liste zahtjeva koji su, između ostalog, zahtijevali smanjenje radnog dana na 8 sati, bolju naknadu i osiguranje elemenata prikladnih za rad. Pozvano je gotovo 50.000 radnika, pa se predviđalo da će štrajk biti uspješan. Odaziv se nije dugo čekao, iako nažalost nije bio onakav kakav je sindikalna organizacija očekivala. Vlasnici tvornica, uz potporu lokalne policije, naredili su represiju prosvjeda i zarobljavanje sindikalnih čelnika, koji su potom osuđeni na smrt. Poznati su kao Glavni cilj štrajka bio je prihvaćanje i odobrenje od strane svojih poslodavaca liste zahtjeva koji su, između ostalog, zahtijevali smanjenje radnog dana na 8 sati, bolju naknadu i osiguranje elemenata prikladnih za rad. Pozvano je gotovo 50.000 radnika, pa se predviđalo da će štrajk biti uspješan. Odaziv se nije dugo čekao, iako nažalost nije bio onakav kakav je sindikalna organizacija očekivala. Vlasnici tvornica, uz potporu lokalne policije, naredili su represiju prosvjeda i zarobljavanje sindikalnih čelnika, koji su potom osuđeni na smrt. Poznati su kao bolje nagrađivanje i osiguranje elemenata prikladnih za rad, između ostalog. Pozvano je gotovo 50.000 radnika, pa se predviđalo da će štrajk biti uspješan. Odaziv se nije dugo čekao, iako nažalost nije bio onakav kakav je sindikalna organizacija očekivala. Vlasnici tvornica, uz potporu lokalne policije, naredili su represiju prosvjeda i zarobljavanje sindikalnih čelnika, koji su potom osuđeni na smrt. Poznati su kao bolje nagrađivanje i osiguranje elemenata prikladnih za rad, između ostalog. Pozvano je gotovo 50.000 radnika, pa se predviđalo da će štrajk biti uspješan. Odaziv se nije dugo čekao, iako nažalost nije bio onakav kakav je sindikalna organizacija očekivala. Vlasnici tvornica, uz potporu lokalne policije, naredili su represiju prosvjeda i zarobljavanje sindikalnih čelnika, koji su potom osuđeni na smrt. Poznati su kao Naredili su represiju prosvjeda i zarobljavanje sindikalnih čelnika, koji su nakon toga suđeni i osuđeni na smrt. Poznati su kao Naredili su represiju prosvjeda i zarobljavanje sindikalnih čelnika, koji su nakon toga suđeni i osuđeni na smrt. Poznati su kaoČikaški mučenici.

Godinama kasnije, u Parizu je održan Prvi kongres Druge socijalističke internacionale, u čast događaja koji su se dogodili u gradu Chicagu. Događaj se zbio 1. svibnja 1889. i ovaj datum je ustanovljen kao Međunarodni dan radnika.

postignuća radnika

Osim štrajka provedenog u Chicagu krajem 19. stoljeća, nebrojene su borbe koje je radnički pokret imao tijekom vremena. Time je postignuto značajno poboljšanje uvjeta rada. Iako se danas nastavlja potraga za akcijama koje jamče dostojanstven rad, postignut je važan rezultat kao što su:

Neke posebnosti Međunarodnog praznika rada

Uobičajeno je da se svakog prvog svibnja u zemljama u kojima se obilježava ovaj događaj održavaju marševi u glavnim gradovima, kako bi se prisjetili borbe radnika i zatražili bolje uvjete rada.

Iako se nastanak ove fešte odvija u gradu Chicagu u Sjedinjenim Državama, ova zemlja ne pozdravlja proslavu prvog svibnja. Razlog, inicijativa za utvrđivanje ovog datuma bio je Radnički pokret , koji smatraju socijalističkim afinitetom.

U Portugalu se prvi svibnja službeno ne slavi. To je zato što se nakon Revolucije karanfila , koja je izbila 25. travnja 1974. i koja je bila pokret portugalske radničke klase, ovaj drugi datum obilježava s većom snagom.

Katolička crkva pridružila se ovoj svetkovini proglasivši onomastiku 1. svibnja posvetom San José Obreru.

Godine 1919. stvorena je Međunarodna organizacija rada (ILO) kao svjetsko tijelo koje regulira rad

Días Festivos en el Mundo